Plesna radionica BodyImage Techniques: Morphing 8. maja 2025. u Baletskoj školi u Novom Sadu

 

Plesna radionica BodyImage Techniques: Morphing, namenjena učenicama/ima Baletske škole, održaće se u četvrtak 8. maja u 9.40 časova u Baletskoj školi u Novom Sadu. Ova radionica je prateći program plesne predstave BLOT – Body Line of Thought, i obe su organizovane u sklopu ovogodišnjeg Ritma Evrope!, manifestacije kojom Studentski kulturni centar Novi Sad obeležava 9. maj, Dan pobede nad fašizmom i Dan Evrope.

Plesnu radionicu BodyImage Techniques: Morphing vodi koreografkinja i jedna od autorki BLOT-a Simona Deaconescu, a učešće je besplatno.

BodyImage Techniques su okvir za kretanje koji je osmislila rumunska koreografkinja i rediteljka Simona Deaconescu. Fokusira se na to kako se telo kreće i reaguje u povezanosti sa svojim unutrašnjim sistemom i svetom koji ga okružuje. Svaka sesija zasniva se na drugačijoj temi, što Simoni omogućava da čas prilagodi i održi ga u skladu sa grupom. U ovoj radionici istražujete Morphing, način kretanja koji prevazilazi tradicionalne ideje o anatomiji, kontroli i identitetu, nadahnut idejom hibridnih i stalno promenljivih tela.

Morphing vas poziva da otkrijete kako telo može da se kreće i transformiše na nove načine. Inspiracija dolazi iz načina na koji hobotnica koristi i centralni mozak i neuronske klastere u svojim kracima kako bi se samostalno kretala, kao i iz načina na koji crevne bakterije šalju signale koji utiču na to kako osećamo i funkcionišemo. Tako, ovaj (plesni) čas istražuje telo koje stvara pokret iz više izvora istovremeno. Radićete sa slojevima daha, brzinom i trodimenzionalnim kretanjem, dopuštajući sebi da se savijate, istežete i širite izvan uobičajenih obrazaca. Tensegrity princip – način na koji kompresija i tenzija stvaraju ravnotežu – pomoći će vam da postignete to da telo bude stabilno i čvrsto, a istovremeno ostaje fleksibilno.

BodyImage Techniques su inspirisane idejom Paula Schildera da je naše percipiranje sebe oblikovano onim što osećamo i opažamo. Takođe crpe inspiraciju od feminističkih mislilaca poput Donne Haraway, koja istražuje kiborge kao hibridne identitete koji kombinuju čoveka, mašinu i prirodu, i Astride Neimanis, koja nas opisuje kao fluidna bića duboko povezana sa svetom oko nas. Ove ideje govore nam o koreografkinjinom istraživanju otelotvorenja kao arhive i kao procesa – apsorbujući, prenoseći i preoblikujući značenje kroz pokret.

 

Simona Deaconescu – biografija

Rumunska koreografkinja Simona Deaconescu istražuje društvene strukture, spajajući fikciju i objektivnu realnost. Njena dela zadiru u kritičke scenarije tela, spekulišući o njegovoj ulozi u prošlim i budućim društvima. Često radi u interdisciplinarnim grupama ili kreativnim dvojcima. U njenoj umetnosti, performans se susreće sa filmom u prostorima gde se priroda, istorija i tehnologija prepliću, šireći pojam koreografije van granica ljudskog tela.

Studirala je koreografiju na National University of Theatre and Film u Bukureštu, a filmsku režiju na Media University of Romania. Svoj rad razvija u okviru mreža posvećenih inovacijama i istraživačkim projektima kao što su Moving Digits, MODINA, biofriction i Forecast. Dva puta je proglašena Aerowaves umetnicom (2018. i 2022), a 2025. i Moving Balkans umetnicom.

Godine 2014. Simona osniva Tangaj Collective, transdisciplinarnu produkcijsku kompaniju koja okuplja umetnike i istraživače. Njihova dela obuhvataju performanse, instalacije, filmove i video radove, prikazane publici širom Balkana, Centralne i Istočne Evrope, u regiji Britanske Kolumbije u Kanadi, kao i u Meksiku i na Madagaskaru.

Kako voli da podučava plesu, razvila je jedan od najpopularnijih programa savremenog plesa za neprofesionalce u Bukureštu, sa više od 3000 polaznika, uz redovne radionice za profesionalce o plesnoj tehnici i interdisciplinarnoj kompoziciji. Simona redovno predaje na Academy of Dance and Performance at the National Centre for Dance u Bukureštu i sarađuje sa različitim organizacijama i festivalima kako bi prenela svoje znanje kroz radionice i centre za istraživanja.

Otkrijte Simonin rad: Tangaj Collective

Ova radionica se održava uz podršku Perform Europe kao deo projekta Body Landscapes. Ecofeminist Perspective.

Perform Europe, je, uz podršku Evropske unije, program finansiranja sektora izvođačkih umetnosti u Evropi. Podstiče međunarodno umrežavanje i podržava inkluzivne, raznovrsne i ekološki održive projekte turneja u okviru 40 zemalja programa Creative Europe. Perform Europe promoviše praksu zasnovanu na održivosti i inkluzivnosti, sa ciljem da transformiše sektor izvođačkih umetnosti i obezbeđivanja uravnoteženog širenja po celom kontinentu.

Perform Europe se sufinansira iz programa Creative Europe Evropske unije i sprovodi ga konzorcijum od šest organizacija: IETM – International network for contemporary performing arts, European Festivals Association (EFA), Circostrada, European Dance Development Network, Pearle * – Live Performance Europe i IDEA Consult.

Značaj obeležavanja 9. maja

Nakon kolosalnih razaranja, obeleženih najsurovijim stradanjima i zločinima, do tada nepoznatim u ljudskoj istoriji, Nemačka je, 9. maja 1945, potpisala bezuslovnu kapitulaciju. U Drugom svetskom ratu život je izgubilo preko pedeset miliona ljudi. Na samom početku tog 9. maja 1945, u 00.16 časova, u Berlinu je potpisan akt o bezuslovnoj i konačnoj kapitulaciji nemačkih oružanih snaga. U ime poražene nacističke Nemačke, ovaj akt potpisao je feldmaršal Vilhelm Kajtel. Bezuslovnu kapitulaciju Nemačke su, u ime članica antifašističke koalicije, primili i potpisali sovjetski maršal Georgij Žukov i britanski general Artur Teder. Od tada se 9. maj u svetu obeležava kao Dan pobede nad fašizmom. Pet godina po okončanju Drugog svetskog rata, 9. maja 1950, francuska Vlada objavila je Deklaraciju o stvaranju zajednice za ugalj i čelik između Francuske i Nemačke. Ovaj projekat, upamćen kao Šumanov plan, po tadašnjem ministru spoljnih poslova Francuske, Robertu Šumanu, predstavljao je prvi korak ka stvaranju Evropske ekonomske zajednice, preteči Evropske unije. Zbog toga se 9. maj obeležava i kao Dan evropskih integracija, poznatiji kao Dan Evrope.

Оставите коментар

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)


The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.